Tržišna analiza
Inflacija u eurozoni 2024.: što podaci zapravo govore
Analiza Eurostat podataka i njihov stvarni utjecaj na hrvatska kućanstva i kamatne stope.
Prema Eurostatovim podacima za treće tromjesečje 2024., godišnja stopa inflacije u eurozoni snizila se na 2,3% — s vrhunca od 10,6% koji je dosegnut u listopadu 2022. Za prosječno hrvatsko kućanstvo, koje je Hrvatska u eurozonu ušla tek početkom 2023., ta putanja nije samo statistička kurioznost: izravno utječe na kamatne stope stambenih kredita indeksiranih uz Euribor, na prinos kratkoročnih državnih obveznica i na realnu vrijednost mirovinskih štednih računa. Bitno je razlikovati ukupnu (headline) inflaciju od temeljne (core) inflacije, koja isključuje energiju i hranu. Dok je ukupna inflacija u eurozoni pala brže nego što su analitičari predviđali početkom 2024., temeljna inflacija ostaje uporno visoka — u kolovozu 2024. bila je na razini od 2,8%. To je važno jer Europska središnja banka (ESB) pri donošenju odluka o kamatnim stopama daje veću težinu temeljnoj inflaciji. Znači li pad ukupne inflacije da su kamate uskoro na putu prema dolje? Možda — ali sporo i postepeno. Vlasnici stambenih kredita s varijabilnom kamatnom stopom mogli bi vidjeti manje olakšanje u 2025. nego što sugeriraj novinski naslovi. Naš zaključak: pratite temeljnu inflaciju, ne samo ukupnu stopu, i nemojte donositi financijske odluke isključivo na temelju medijskih naslova.